Internet stranica kao dio vizualnog identiteta tvrtke ili tržne marke - upotreba tipografije

Upotreba tipografije na internet stranici, kao dio grafičkog rješenja

Uz učinkovitu upotrebu boja, opisanu u prvom dijelu serije, vrsta tipografije specificirane pravilima cjelokupnog grafičkog rješenja, igra važnu ulogu u prepoznatljivosti i imidžu tvrtke ili tržišne marke. Tip tipografije, koji se dosljedno pojavljuje u svim tiskanim promocijskim i komunikacijskim aplikacijama tvrtke, postaje nepogrešiv element njenog vizualnog identita. Zato je cilj internet stranice konzistentno pratiti vizualni identitet, koji je izgradio tiskani medij, usprkos ograničenom broju kvalitetnih tipografskih znakova, koje internet browseri podržavaju.

Internet preglednik prikazuje tekst ovisno o operacijskom sustavu individualnog korisnika, a najčešće se pojavljuje u Courieru, Timesu, Arialu in Helvetici, iako izbor nije standardan.

Pokušaji da se specificirana obitelj slova automatski prenese na korisnički sustav pri “dolasku” na stranicu su se izjalovili zbog zakonski zabranjenog nelegalnog širenja autorsko zaštićene tipografije. Zato upotreba točno specificirane tipografije na internetu predstavlja svojevrstan tehnološki problem, koji možemo prevladati na više načina.

Jedan od najzastupljenijih je umetanje fontova kao slika. Navigacijski gumbi, naslovi poglavlja, rubrika i slogani... pohranjeni su kao slike (u formatima gif, jpg ili png) i potom umetnuti u željenu poziciju na stranici. Takve je elemente teško sadržajno uređivati i mijenjati, oni povećavaju vrijeme učitavanja stranice i nije ih moguće čitati tj. pronaći u tražilicama, što umanjuje praktičnu iskoristivost stranica.

Drugi način je umetanje animacije načinjene u Flashu u postojeći tekst. Flash podržava umetnute fontove, iako su sumnje u upotrebljivost takvih stranica iste kao i one pri umetanju natpisa-slika.

Treća mogućnost je upotreba CSS (Cascading style sheets) standarda, kao metode specificiranja tipa fonta u HTML dokumentu. Na taj način se definira željeni tip fonta, te nadomjestni tipovi, koji će se prikazati ukoliko se željeni font ne nalazi u operacijskom sistemu računala (primjer: ukoliko specificiranog fonta Thesis Sans u operacijskom sistemu nema, ispisuje se Helvetica, a ukoliko nema ni Helvetice, Arial).

CSS je od svih opisanih načina dizajnerima najdraži, jer osim navedenog, omogućava detaljnije i senzibilnije oblikovanje teksta poput upotrebe uvučenih paragrafa, umetanja inicijala i mijenjanja razmaka među redovima... Korištenjem CSS-a moguće je dinamički zamijeniti tekst slikom, na način da čitatelji vide sliku i time točno specificiran font, dok tražilice i dalje vide tekst kao tekst, sa čime se znatno povećava korisnost i upotrebljivost stranice u odnosu na ostale metode.

Dobar elaborat grafičkog identiteta treba specificirati nadomjestnu tipografiju, namijenjenu elektronskoj upotrebi. Neke među njima, poput npr. Georgije (serifna) i Verdane (neserifna) su zbog svoje izvrsne čitljivosti oblikovani upravo za upotrebu na ekranu. Oba fonta su djelo tipografa Matthewa Cartera, a Microsoft ih je uvrstio u osnovni sadržaj Windows platforme.